Njemački mediji o sankcijama NIS-u: Vučić pred dilemom – biranje između kuge i kolere

Prema riječima Srećka Matića, švicarski list Neue Zürcher Zeitung navodi da će Vučić morati odlučiti hoće li domaće gospodarstvo i stanovništvo Srbije snositi posljedice onoga što se nije dogodilo posljednjih godina – smanjenja ovisnosti o ruskim energentima – ili će se, s druge strane, odlučiti „razljutiti Ruse“.

Frankfurter Allgemeine Zeitung, dodaje Matić, ocjenjuje da Srbija sada plaća cijenu svoje ovisnosti o Rusiji, „i da joj se to sada sve obija o glavu“.

„U tom pozadinskom članku u Frankfurter Allgemeine Zeitungu ne govori se samo o situaciji s NIS-om, odnosno ruskom naftom i načinu na koji će Srbija sada izići iz ove situacije, nego se prije svega upozorava na ono što bi se još moglo dogoditi i što bi moglo, možda i teže, pogoditi srpsko gospodarstvo i građane. Tu se izričito spominje ovisnost o ruskom plinu, i to je ono što, kako navodi AFP, dodatno otežava situaciju predsjednika Aleksandra Vučića u rješavanju ove krize“, kaže Matić.

"Proces koji traje već nekoliko godina"

Navodi i da one koji intenzivno prate zbivanja na Balkanu posljednjih nekoliko godina, "za razliku od očigledno same Srbije, nije iznenadilo ono što se dogodilo“. Napominju da to nije samo rezultat napetosti i odgađanja sankcija posljednjih devet mjeseci, nego zapravo proces koji traje već nekoliko godina, još od početka de facto rata u Ukrajini, odnosno od početka ruske agresije. Upozoravaju da Srbija u tim godinama zapravo nije učinila ništa da smanji tu ovisnost, da diversificira opskrbu energentima niti da, barem donekle, uskladi svoju vanjsku politiku s jednom od strana.

"Kratki spoj“ Vučićeve politike "svesvrstanosti“

„Neki sugovornici off-the-record, kako mi to volimo reći – kad su kamere isključene – kažu da se ovdje ne radi o politici nesvrstanosti Aleksandra Vučića, jer nesvrstanost znači da nisi ni na jednoj ni na drugoj strani. Oni kažu da je to zapravo politika svesvrstanosti, znači kada si na svim stranama istodobno. To što se sada dogodilo moglo bi se opisati jednom finom njemačkom riječju Kurzschluss. Kurzschluss je situacija kada se spoje plus i minus pol – dvije stvari koje nisu spojive, koje su zapravo kontradiktorne“, pojašnjava Matić i dodaje da se radi o "kratkom spoju srpske vanjske politike“.

Kako bi Europa mogla reagirati?

Na pitanje kako bi Europa mogla reagirati, kaže da je moguće da će pokušati utjecati na Srbiju da primijeni jedno od rješenja koja je primijenila Njemačka.

Podsjeća da su nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i u Njemačkoj bile aktivne ruske tvrtke.

Ocjenjuje da je to bila bizarna situacija u koju se Njemačka dovela – da je kćerinska tvrtka ruskog Gazproma, Gazprom Germania, bila aktivna na energetskom tržištu Njemačke, između ostalog u distribuciji plina.

Primjer Njemačke

"Ali imala je i jedno veliko skladište plina – znači, rezervoar plina. Najveći njemački rezervoar plina bio je praktično u ruskim rukama. Apsolutno bizarna situacija – Nijemci su se doveli u tu ovisnost i na početku rata, odnosno agresije na Ukrajinu, našli su se u situaciji: ‘Što da radimo s tim? Kako riješiti taj problem?’ Odlučili su se tada za opciju nacionalizacije. Iskoristili su važeće zakone, država je preuzela kontrolu nad tom kompanijom kako bi, naravno u skladu sa zakonskim okolnostima i ovlastima, kako su tada rekli, stabilizirala tržište opskrbe energentima. Vodilo se prije svega računa o interesima domaćeg gospodarstva i građana, a ne o tome kako će na to reagirati Rusija“, ističe.

Ponavlja da se time vraćamo i analizama njemačkog i švicarskog tiska – na pitanje "hoće li vlast u Srbiji u ovoj situaciji više voditi računa o vlastitim građanima i gospodarstvu ili o interesima i osjećajima Moskve“.